Najava

Skupi
Još nema oglasa.

Vlasi kroz istoriju!!!

Skupi
X
 
  • Filter
  • Vreme
  • Prikaži
Očistiti sve
Nove poruke

  • #16
    Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

    Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
    A gde nestadoše prvo Jelini(Jeleni,Heleni) kako ih ko zvaše,čijih grobova i danas ima,specifični po tome što su bili krupnije građe.
    Pa gde se odjednom izgubiše Kelti kad i njihovih tragova ima puno.
    Pa opet gde se izgubi ostali silni narod Tračani na primer kad dokaza ima da su i oni tu živeli.
    Srbi su tu opet negde bili jel i njihovih tragova ima u popriličnom broju.
    Vlasi i oni se "pojaviše a nikud nisu ni odlazili uvek su tu i bili.
    Šta znamo? Ništa,bili Kelti pa isparili,došli rimljani pa i oni otišli,naiđoše i Tatari,Mongolci pa i oni pobegoše ispada da je ovaj kraj bio pust ili neko nešto prećutkuje.
    Onda tama i mrak pa se odjednom niodkuda pojaviše divlji Sloveni pa oteraše Ilire,pa ove pa one a niko se ne pita odakle sad i Iliri odjednom tu kad se pre toga ne spominjaše.
    Pa sad se ja kao laik pitam? Ras,Rudnik,mnoga mesta na Kosovu,Bosni,Makedoniji,do Jadrana otkuda se i to odjednom pojavi i kad pre se napravi od šačice doseljenika.
    Vlasi i oni stigoše opet niodkuda sa svojom posebnom tradicijom,verom,kulturom,jezikom pa i oni naseliše deo Istočne Srbije a gle čuda (lično sam bio i pričao na čistom Vlaškom jeziku sa ljudima iz Makedonije koji mi rekoše da i tamo ima puno Vlaha i Vlaških sela) e ti su Vlasi verovatno došli iz Afrike.
    Naravno Dragane Crni da su, sve to što si nabrojao, iste propozicije i isti lonac u kome su bačeni i Srbi i Vlasi i da ne pričamo ko sve.

    Posebno je interesantno to što si sada spomenuo - odakle Vlaha tušta i čma na sve strane. O tome nešto reči kasnije. Naravno da se sve može objasniti. Recimo koliko je puta bilo egzodusa Vlaha iz Crnorečja? Ima li iko o tome pojma ili zašto se o tome prećutkuje. Poput Arsenija Čarnojevića i seoba Srba, se je isto dešavalo i sa Vlasima iz Srbije. Kada, kako i zašto? O tome ćemo nešto kasnije.
    Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

    Komentar


    • #17
      Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

      Hajmo malo da vidimo šta drugi osim Porfirogenita kažu o Srbima, pa malo uz put i o Vlasima sa ovih prostora mada se kao takva plemena ne spominju poimence. Pored ostalih stvari eto recimo ovog citata i podataka od nikoga drugoga nego od Nemaca kod kojih su i završile kompozicije i kompozicije sa starostavnim knjigama o Slavenima i Srbima a koje polako izlate na svetlost dana:

      Zbog zanemarene istine o prošlosti Srba i ostalih Slovena ............
      .................................................. ..............
      Nemački naučnici danas ovako opisuju kneza Bornu, koji je u zvaničnim društvenim naukama upisan kao hrvatski knez, mada je rođen u Kučevu, u Istočnoj Srbiji, gde je bio oblasni vladar zemlje oko Kučeva i oko reke Timoka.

      Evo najnovijih nemačkih istraživanja o Borni:

      „Najstariju vest o Borni nalazimo kod Ajnharda, poznatog letopisca na franačkom dvoru. Godine 818, beležeći kako su dva slovenska poslanstva stupila pred cara Ludovika – žaleći se na Bugare, on u nastavku iznosi da su to bili „legati Abodritorum ac Bornæ, ducis Guduscanorum et Timocianorum, qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant“ (poslanici Braničevaca i Borne, kneza Guduščana i Timočana, koji su nedavno iz zajednice s Bugarima otpali i u naše krajeve prešli). Borna, Timočanin, bio je zajednički knez Guduščanaca i Timočana. Guduščanci su srpsko pleme tada nastanjeno u dolini Peka. Ime su dobili po antičkom gradu Guduskumu, današnje Kučevo, čiji se slabo istraženi ostaci nalaze nedaleko od današnje varošice Kučeva, na suprotnoj strani Peka, pri ušću rečice Kučajne. Temelji građevina ovog grada, zidani od opeke i kamena, protežu se duž Peka dužinom od 4 kilometra. Dakle, pleme Guduščanaca geografski se nalazilo između Braničevaca i Timočana. Borna je sklopio savez sa franačkom državom i sa svojom vojskom poslat da uguši ustanak Ljudevita Posavskog, u Slavoniji.”

      Sposobni knez Borna ubrzo postaje gospodar u primorskoj Hrvatskoj. Godine 818, pre izbijanja ustanka, on je kod Ajnharda zapisan samo kao knez Guduščana i Timočana (dux Guduscanorum et Timocianorum).


      Ceo tekst koga zanima pročitajte ovde :

      https://www.a1info.net/ceo-svet-u-so...TPpZF_NA4ZlPeo
      Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

      Komentar


      • #18
        Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

        Vlasi su pleme Kelta ili obratno pa kako kome odgovara.
        Jedino što se razlikuje je to da su Vlasi miroljubivi nisu baš ratoborni ali verovatno sve zavisi od podneblja.
        Običaji,kultura življenja,kuće,odelo,pa i neka verovanja,na kraju i ta famozna magija,sve vam je to,to.
        Ako se prouči,pročita,pogleda,nema razlike.

        Komentar


        • #19
          Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

          Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
          Vlasi su pleme Kelta ili obratno pa kako kome odgovara.
          Jedino što se razlikuje je to da su Vlasi miroljubivi nisu baš ratoborni ali verovatno sve zavisi od podneblja.
          Huuuuu Dragančo, tvrditi da su Vlasi nekakvo pleme Kelta je suviše smelo čak i pretpostaviti a tek to tvrditi. Apsolutno je mnogo stvari koje ničime ne idu u prilog ovoj pretpostavci ili tvrdnji, ma od čega krenuo ka nekom upoređivanju Vlaha i Kelta. I pored toga što su se Keltska plemena zaticala na više mesta u celoj Evropi ( Skordici, Gali ,.....), upoređujući mnoge karakteristike svih Kelta u načelu, ne vidim nikakve sličnosti između Vlaha i Kelta.

          Pošto se Skordici smatraju osnivačima Singidunuma ( Beograda), onda je Bg Vlaški grad

          Sam kažeš :
          Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
          Jedino što se razlikuje je to da su Vlasi miroljubivi nisu baš ratoborni ali verovatno sve zavisi od podneblja.
          Ko kaže da su Vlasi "miroljubivi"? Ako posmatramo današnje Vlahe sa svim vekovnim transformacijama, sadašnje Vlahe možeš smatrati "miroljubivim" ako se tiče lojalnosti prema državama u kojima žive (nije to samo Srbija sa Vlasima). U ne baš davno vreme od tih Vlaha se strepelo i po svaku cenu su svi koji su gospodarili Vlaškim življem na njihovoj teritoriji su veoma dobro znali za ratnički instinkt Vlaha.
          Najupečatljiviji primer tome i tih saznanja, o Vlasima, kao neprikosnovenim borcima, jeste primer koji se veoma vešto prećutkuje i podaci o Vlasima iz Srednjevekovne Srbije se zaobilaze, potiskuju van istorijskih činjenica i svih kontesta i podataka o njima. Vlasi Srbije su, kroz sve istorijske podatke i činjenice, izuzeti iz svih istorijskih dešavanja u srednjem veku. Zašto? Pitanje na koje se može samo odgovoriti u neoj pretpostavci takođe bez nekog opravdanog i valjanog razloga. Najverovatnije da u tim vremenima u auforiji srbstva, nije blo mesta za niti jedan narod sa područja tadašnje Srbije ( ma koliko bio lojalan) da bi se ma po čemu ne samo Vlasi spominjali u nekom važnijem ili širem kontestu. Eto nekih podataka koji objašnjavaju mnoge, mnoge stvari, daju odgovore na mnoga, mnoga pitanja.
          Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

          Komentar


          • #20
            Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

            Da su Vlasi "miroljub narod" i da se od Vlaha, kada se nalaze na većem teritorijalnom prostoru, strahovalo od neke njihove eventualne pobune, najbolje govore podaci iz raznoraznih hatišerifa koje su iz Stambola dobijali turci koji su nakon Kosovskog boja i veće vremenske razlike nakon ovog boja, definitivno zagospodarili Srbijom. Znamo valjda da teorija o "500 godina pod Turcima" ne stoji te da su faktički Turska noga zgazila na tlo Srbije skoro nakon jednog veka od Kosovske bitke.
            Sve dok je Srbija, nakon Kosovskog boja krenula da plaća danak u zlatu Turcima, Turci nisu imali potrebe da nakon Kosovskog boja se lomataju po Srbiji. Sve dok je carica Jelena i oni iza nje, neko vreme, drešili te Vaše "riznice" i iz tih "riznica" u zlatu plaćala uslkovnu slobodu Srbije bez Turaka, Turci su poštovali Srbiju kao vazalsku zemlju dok je ispunjavala finansijske zahteve Turske. Turčin nije imao potrebe da dodje u Srbiju dok mu je lova stizala na noge.
            Kada su Turci tokom vremena bivali uskraćeni za taj zulum u zlatu Srbije, Turci su definitivno ušli i zagospodarili svime u toj Srbiji.

            Vlasi? Vlasi su u Crnorečju i Homolju bili u sastavnom delu tadašnje Srbije. Ponašali su se u duhu i obavezama poput cele Srbije.
            Konkretnim dolaskom Turaka na tlo Srbije, sve do Dunava, svakako da su Turci imali veoma dobra obaveštenja o svakoj grupaciji naroda unutar celog područja ondašnje Srbije. Osim nekih područja sa teritorije Kosova, nikoga nisu iseljavali ili neku grupaciju raseljavali iz bezbedonosnih razloga. To se desilo jedino Vlasima iz Crnorečja i Homolja.
            Turci znajući za preku narav Vlaha (što je sasvim kontra od tvojih stavova o "miroljubivosti Vlaha"- Dragane Crni), Vlasima iz ovoga dela Srbije ponudila dve opcije. Sve to iz razloga da ondašnje Vlahe Crnorečjha i Homolja nikako, ali nikako ne drže na okupu i na jednoj teritorijalnoj celini, jer su veoma dobro obavešteni i imali su dobrih informacija, da su Vlasi veoma ratoborni i skloni se pobuniti protiv ma koga ako im nešto nije po volji. Najvažnije je da su Vlasi bili veoma često uzimani kao plaćenička vojska, na strani onoga ko je više plaćao naravno. Setite se samo Vlaškog Vojvode Mirčeta.
            Da bi se Turci osigurali od eventualnih mogućih buna Vlaha, što njima obzirom na krajnje severnu tadašnju granicu, nije odgovaralo svakako, kao što sam rekao Vlasima su ponudili dve opcije.
            - Jedna opcija je bila da se deo Vlaške populacije sa podrućja Homolja i Crnorečja jednostavno iseli. Da prihvate to iseljavanje , gde će Turci ispoštovati da preseljenje Vlaha bude na način da se određen broj kompletnih porodica, iseli duž tadašnjih zahvaćenih osvajanjem , turskih granica. Da ti Vlasi se odsele u graničnom pojasu ondašnje Turske. Da turcima služe kao derbenžije, da čuvaju na neki način Turske granice, obaveštavau turke o upadima tuđe vojske sa strane, a za uzvrat su ti Vlasi oslobođeni ma kojih davanja, poreza ili nameta Turcima. Nisu imali obaveza za ma kakvim ratovanjima na strani Turaka, Morali su samo biti "pasivbi graničari" uglavnom na brdima kuda je išla nekakva prirodna granica koju je Turska osvajanjima imala pod svoju ingerenciju. Pa zbog toga se bruji na sav glas da se Vlasima nazivaju stočari, katunaši i tome slično. Vlasi su po ovoj ponudi na tim novim područjima gde im je Turska određivala, mogli sa sobom voditi svoje kompletne porodice, svoju stoku i svoje pokućstvo. Bilo je samo limita koliko će Vlaha u kom selu ili zaseoku moglo ostati na celom području Homolja i Crnorečja. Homolje i Crnorečje se nije opustošilo Vlasima, već je Turska jednostavno želela da "razvodni" te Vlahe na više strana i time ih razbije, ne drži na nekom zajedničkom mestu jer su predstavljali opasnost za njih. Po ovoj ponudi Vlasi nisu bili u obavezi da daju mladež u Janičare i nije za njih važio "danak u krvi". Veoma široka lepeza povlastica koje su Turci nudili Vlasima iz Homolja i Crnorečja.
            Pa se onda pitaju neki ili se svi pitaju redom: Kako to da Vlaha ima od Jagodine pa sve do Kosova i Albanije, pa sa druge strane od Bugarske pa sve do Grčke. Ostavite te priče o tome kako ih ko gde zove danas : Vlasi, Arumuni, Cincari.....

            Ovaj Turski "tihi egzodus Vlaha" je sproveden i ostaci tih Vlaških porodica, koja su se zaticala na obodima Turske granice , kasnije formiraju svoje zaseoke, sela koja i dan danas postoje.
            Uzmite najjednostavnije pa na neoj karti označite sva današnja mesta u kojima ima Vlaha u drugim delovima Srbije van Homolja i Crnorečja, pa zatim u Bosni, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji, pa onda u istočnom delu počevši od Bugarske ( gde je bilo deset puta više Vlaha nego u srbiji pored Dunava), pa preko Makedonije do Grčke. Uporedite ova mesta sa kartom i granicama Turske iz 1400- 1500 godine pa ćete videti da li se poklapaju tadašnje granice tadašnje turske sa rasporedom i mestima gde bitišu Vlasi i dana današnjega.

            - Druga opcija Turaka prema Homoljskim, Crnorečnim i Vlasima iz Bugarske je bio stravičan i rigorozan, posebno kada se ticalo "muških glava".
            Više je nego očigledno da su Vlasi prihvatili definitivno ovu prvu Tursku opciju!

            Tako da Dragane Crni, nekakva priča o "miroljubivim Vlasima" nikako ne stoji. Naravno , mnoge istorijske činjenice, pa i u ovom slučaju o Vlasima u Tursko vreme je cenzurisana, sakrivena, zabašurena, uklonjena, .... o ovome se ne zna ništa. I zato je ostavljeno prostora "novokomponovanim Vlasima" koji su se upleli u današnju politiku, da kroje nekakvu nakaradnu istoriju Vlaha iz Srbije. Da isti ti "novokomponovani Vlasi", izmišljaju nekakvu svoju istoriju vezujući se neprikosnoveno jedni za Rumuniju, drugi za ... ni oni neznaju za šta? Da "novokomponovani Vlasi" prave neku sada svoju azbuku, svoje pismo, koje je postojalo od davnina, ali je i to pismo kao i istorija o Vlasima skrenuta u krajnost i zataškana od samih današnjih mlađanih Vlaha.

            Ima li sada tu nečega nejasnoga kada se govori u načelu o "miroljubivosti" ondašnjih Vlaha i posledicama te "miroljubivosti" u vreme Turaka?
            Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

            Komentar


            • #21
              Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

              Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
              Običaji,kultura življenja,kuće,odelo,pa i neka verovanja,na kraju i ta famozna magija,sve vam je to,to.
              Ako se prouči,pročita,pogleda,nema razlike.
              Drgane Crni, apsolutno nema nikakvih dodirnih tačaka između Kelta i Vlaha , a posebno nekakve kulture, odela ili nošnje, jezika, pisma ili ma čega drugoga. Da li su Vlasi nosili ratne kacige ili šlemove za volovskim rogovima?
              Ja sam samo u ironičnom smislu spomenuo druide i vlaške "baba kurave" - vračare , kako ih naš prijetelj Pehina najčešće naziva. Ako ćeš i po tome, žensko kod Kelta nikada nisu obavljale nikakve obrede već je to isključivo bilo u domenu muškarca - druida. Nema kod Kelta "ženskih druida" rođo. Gde je i tu sličnost eventualna? Nema je.
              Ornamenti stare Vlaške nošnje može vući jedino iz Slavenskih ornamenata, nikako nekih dodirnih tačaka i u smislu nošnje nema sa Keltima.
              Sve govori u prilog samo jednome, a to je da su Vlasi Slavenskog porekla i da su najbliži Srbima i drugim Slavenskim narodima iz bliže nam okoline, Bugarima , Makedoncima .....

              Izvorno pismo Vlaha je pisano na Srbici i korišćena su staroslovenske reči a ne nikako nekakve latiske reči i latinska slova , što se zdušno trude ovi naši "novokomponovani Vlasi" da stvaraju ono što je davno stvoreno već. Što je postojalo a da se iz nedovoljnog interesovanja, dostupnosti podataka , sve gurnulo pod tepih u službi dnevne i aktuelne politike.
              Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

              Komentar


              • #22
                Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                To što si napisao stoji i to je sve tačno.Međutim ja kad sam napisao da su miroljubivi,nisam mislio da nisu ratnici već samo na to da nisu bili krvoločni i da nisu osvajali kao drugi narodi.
                E sad kažeš da ja smelo tvrdim da su Vlasi i Kelti isto pleme i da ima velike razlike,voleo bih da čujem koje su to razlike,osim što su Kelti bili po Evropi a ja ću tebi reći koje su sličnosti.

                Komentar


                • #23
                  Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                  Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
                  To što si napisao stoji i to je sve tačno.Međutim ja kad sam napisao da su miroljubivi,nisam mislio da nisu ratnici već samo na to da nisu bili krvoločni i da nisu osvajali kao drugi narodi.
                  E sad kažeš da ja smelo tvrdim da su Vlasi i Kelti isto pleme i da ima velike razlike,voleo bih da čujem koje su to razlike,osim što su Kelti bili po Evropi a ja ću tebi reći koje su sličnosti.
                  Dragančo, nisam ja upoređivao Vlahe sa Keltima, već ti. Tako da bih veoma rado te saslušao da vidimo koje su to sličnosti između Vlaha i Kelta. Prepuštam ti pero veoma rado jer se niko od nas nije rođen naučio a još manje uman sa ovom nakaradnom nam nametnutom istorijom svima redom.

                  Kelti su samo još jedan, po tvorcima savremene istorije, nekakav poseban narod, a u stvari su Kelti ni manje ni više neko Slavenski narod. Maleni deo Slavenskog naroda koji neki žele da identifikuju kao neki poseban narod. U tom smislu se i jedino može govoriti o sličnosti Kelta i Vlaha. Jednostavno nema sličnosti jer nema ni razlika. Sve je to jedan jedinstveni narod pa i Kelti i Vlasi. To što se neki trude da manipulišu postojanjem nekakvih bezbroj drugih naroda i time ne priznavajući činjenicu o svim Slavenima kao jedniom jedinstvenom narodu na tlu Evrope , je priča za sebe. Znači - da sve je to jedan isti narod. Provokativno je bilo moje da nam nabrojiš ličnosti Kelta i Vlaha, jer sve što si rekao i sve što budeš rekao bićeš u pravu
                  Izvoli.
                  Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                  Komentar


                  • #24
                    Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                    Dok moj zemljak Dragan Crni ne nastavi, samo da napomenem da su Vlasi iz Homolja, Braničeva i Crnorečja, doživeli kroz bližu istoriju, još dva egzodusa od strane Turaka i još jedan u savremenom dobu. O tome nešto kasnije više reči.
                    Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                    Komentar


                    • #25
                      Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                      Samo ti piši,ja još čitam knjige i učim po nešto.

                      Komentar


                      • #26
                        Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                        Orginalno postavljeno od Dragan Crni Pogledati poruku
                        Samo ti piši,ja još čitam knjige i učim po nešto.
                        Da Dragančo, potpuno te razumem jer se inače svi redom učimo dok smo živi a umremo .....

                        Elem da onda ja još ponešto kažem o već spominjanim egzodusima Vlaha sa već spomenutih područja Braničeva, Homolja i Crnorečja.
                        Kao što sam opisao u predhodnom postu, jedna od vrsta egzodusa stanovništva Vlaškog porekla sa spomenutih područja se je desilo ultimativnim dogovorom sa turskom vlašću po čemu su Turci imali za cilj da i onako razređeno stanovništvo tadašnje Srbije proredi sa Vlasima koji su u nešto većem broju naseljavali šira područja Dunava, Timoka, Požarevca,... od bojazni da će Vlasi u ovom broju i na jednom širem području možda podići neku vrstu bune. To je uslovljavalo veoma rigorozni režim Janičara kojima je iz Beograda dirigovao vođa Janičara - Deli Ahmet. Treba svakako reći da su Janičari bili deset puta gori od samih Turaka i da su veoma često zbog svojih surovosti i bezdušnosti ulazili u sukob sa samim turcma.
                        Raseljavanje Vlaške populacije je sprovedeno ultimativnim dogovorom i sporazumom koji sam napred već opisao.

                        Kako su ne samo Vlasi , već i običan Srbski narod bio večna žrtva političkih, trgovinskih, švercerskih bahaćenja mnogih nama danas uturenih tzv "velikana srbske istorije" i običan narod plaćao svoju naivnost za nekakvom večnom "slobodom" a nikada ne znajući da zapravo stradaju i daju svoje živote za tu nekakvu "slobodu" samo kako bi tim "znamenitim" omogućili sasvim druge privilegije, stradali nemilice.

                        Veliki deo Vlaha se znači raselio duž tadašnje Turske granice i stavio se na neki način u službu Turcima u zamenu za život uz sve moguće date im subvencije. Vlasi- na neki način čuvari turskih granica , su pošteđeni svakog plaćanja bilo čega prema turcima. Međutim oni Vlasi koji se nisu iselili duž tuske granice po brdima i dolovima, već ostali na području pored Dunava su svakako plaćali sve dadžbine koje su plaćali i ostali stanovnici ondašnje Srbije. Oni toga nisu pošteđeni.

                        Okolnosti koje su dovele do drugog egzodusa Vlaha iz Crnorečja, Homolja i Braničeva (Požarevačkog okruga):

                        Ovaj egzodus se je desio 1788 godine. Tadašnja Austrija je bila jedna od većih sila u Evropi. To su vremena kada je Austrija bila celo vreme u nekakvim sukobima i ratovima sa Pruskom. Zbog toga je puno nije interesovala niti Srbija a samim time ni Turska koja je gospodarila Srbijom. Kako se Rusija nešto zakačila sa Turskom na Kavkazu, spremao se i izbio je Tursko - Ruski rat. Obzirom da su afinitete prema Balkanu imale i Rusija i Austrija, samim time nisu dozvoljavale jedna drugoj da jedna od njih dobije veći primat na samom Balkanu, Tako da dolazi do nekakve lažne ljubavi između Austrije i Rusije a kao protiv Turske. Za to im je trebalo da zavrbuju Srbe i da preko Srba se podigne nekakav ustanak ili tome slično stime da će Austrija i Rusija da pripomognu Srbima u "oslobođenju".

                        Preko koga Austrijanci vrbuju Srbe i Vlahe na nekakav ustanak i fahat uključenje u Rusko-Turski rat? Pa naravno preko nikog drugog nego preko njihovih dotadašnjih većih trgovaca, švercera,... koje danas nazivamo "viđenijim srbima" a koji su zbog trgovine svega uz put imali veze sa Austrijskim dvorom. NJih Austrijanci naravno poznavali i preko njih dejstvovali na srbski narod. Među tim preprodavcima, trgovcima , izvoznicima su bili : Milan Obrenović, braća Nenadovići, Radič Petrović, Karađorđe, Milutin Garašanin,sam Koča Anđelković i mnogi drugi. Sve su to, ovde spomenuti, Vama jako poznati likovi i kasnije kroz "uglađenu srbsku istoriju". Tek da znate da nije samo Obrenović bio jedan od najvećih izvoznika svinja prema Austriji, Dubrovniku itd.
                        Austrija i Rusija, po sistemu "hoću kakim - neću kakim" ili ozbiljnije rečeno "uskočićemo Vam i pomoći preko u Vašem oslobađanju od Turaka, su se naravno nećkali i gledali ko će od njih prvi da u većem obimu se uključe u pomoć Srbima, sada navodno za njihov veliki ustanak protiv Turaka. Narod ko narod, uvek verovao nekim svojim navodnim vođama i večitim nekim nagonom za nekom "slobodom", otrovani Janičarskim zulumima priključivali su se toj buni. Sa manje i više uspeha oslobođena je neka izvesna teritorija koja je kasnije nazvana "Kočinom krajinom".

                        Priložene datoteke
                        Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                        Komentar


                        • #27
                          Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                          I tako to biva. Kada su ovi trgovčići, šverceri , "frankojrci", pod vođstvom "Austrijskog majora Mihajla Mihaljevića" nabedili narod da će se "osloboditi", a svi naravno došli iz Banata gde nisu bili pod rukom Turaka, 1787 godine su pokušali da na prepad zauzmu Beograd prvo, ali u tome nisu uspeli. Među tim srbkim dobrovoljcima se najviše istakao Koča Anđelković.bivši trgovac koji je bio prebegao za Austriju pre toga. Oslobodjeno je nešto gradova i tako je nastala čuvena "Kočina Krajina", da skratimo priču.

                          Turci su početkom maja su se konsolidovali , zbig manjka vojske i prebacivanja iz Anadolije, te krenuli sa većom vojskom iz pravca Vidina na Kočinu krajinu. Naravno iz Vidina nigde drugde ih put nije vodio nego kroz Vlaške krajeve, Crnorečje pa dalje preko Homolja i Braničeva, preko Požarevca i dalje. Tada u maju i junu 1788 godine pred turcima , koji su u besu sve pred njima ubijali i uništavali, kreće drugi egzodus Vlaha i beg preko Homolja i dalje prema Banatu ili Austriji. Bežao je i srbski i Vlaški živalj ispred turaka i njihove odmazde izazvane Kočinom Krajinom, ali se u tim izveštajima ne spominje Vlaški živalj već se sve trpa u "Srbsko roblje". Tako da su opustela sva sela Vlaška i Srbska od Knjaževca ili Gurgusovca pa sve do Požarevca. Narod je sa sobom vodio i nosio sve što su mogli poneti a pre svega stoku. Podaci kažu da je ovim egzodusom iz Crnorečja, Homolja, Braničeva se zateklo u begu ispred turaka u tadašnju Austrijsku oblast - Banat, preko 50.000 ljudi i dece te preko 300.00 grla stoke.

                          Mnogi od ovih koji su prebegli u Banat tj. tadašnju Austriju se nikada nisu vraćali kasnije u svoje krajeve. Ostali su u Banatu i dalje da žive.I onda se pitate odakle Vlaha u Banatu? I ove Vlahe prebegle iz Crnorečja, Homolja, Braničeva, Požarevca ... koji su ostali nakon ovog egzila i bega pred Turcima, sada prevode u Rumune.

                          Toliko o ovom drugom poznatom egzodusu Vlaha o kome se ništa niti piše niti se spominje u nekoj većoj meri u istorijskim dokumentima. Znači drugi egzodus Vlaha se desio sa Kočinom Krajinom.

                          Koga interesuje može pročitati nešto više i doslovce o ovim zbivanjima od Vladimira Ćorovića koji je najrealnije običnim jezikom opisao sva dešavanja vezano za Kočinu Krajinu, sa ovog linka :

                          https://www.rastko.rs/rastko-bl/isto...rija/6_15.html
                          Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                          Komentar


                          • #28
                            Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                            Za svaki slučaj ćemo kompletan tekst Ćorovića preneti ovde:

                            Кочина крајина

                            После аустриско-турског рата од 1737-39. год. Србија је дуже времена остала на миру. Због опасности од Пруске Аустрија није смела предузимати ништа, што би могло да изазове и Турску против ње. Шта више, она је с Портом 1747. год. склопила "вечни мир", и добила на југу доиста прилично сигурне границе. Срби сами, после тешких искустава са Аустријом и њеним ратовањем нису задуго помишљали да улазе у ма какве нове авантуре.

                            У Србији била је прва ствар да се обнови страховито проређено становништво. На том су радили и Турци, којима није било у интересу да богата погранична област изгледа као пустиња. Сва испитивана насеља утврдила су, да је највећи део северне и западне Србије добио ново становништво после аустриске окупације, односно у другој половини XVIII века. То становништво потицало је са разних страна српског подручја. У Горњем Драгачеву и околини Љубића велики је проценат (41%) из старе Рашке, без Старог Влаха; у Колубари и Подгорини старовлашки и ужички елеменат дају 33%, али Полимље с Колашином, Црна Гора и Херцеговина заступљени су са 38%, а Босна са 18%; у Јадру и Рађевини превлађују досељеници из Босне и Херцеговине; у Гружи Новопазарци (из старе Рашке) са 39%. У смедеревском Подунављу 9/10 целог становништва је досељеник. Косовско-метохиска струја заступљена је са 15%, динарска са 22%, браничевска са 16% и вардарско-моравска са 10%. "Нигде се", пише Јован Цвијић, "досељеници нису тако брзо прилагођавали новој географској и друштвеној средини и нигде се нису толико укрштали као у Шумадији... Као што пластична маса узима облик суда у који се стави, као што се ток једне реке прилагођава вијугама и неравнинама корита и на исти начин ломи о обалске стене, тако се у Шумадији разне метанастазичке струје брзо тару, ломе и прилагоде новом географском оквиру и социјалној средини".

                            Све главне породице Србије XIX века потичу од тих досељеника. Карађорђеви мушки претци дошли су преко Васојевића из Климената; Обреновићи су старином Братоножићи; Ненадовићи из херцеговачког Бирча; Вук Караџић је Дробњак, као и преци Младена Миловановића; Гарашани су Белопавлићи. Из Дробњака потичу Богићевићи, Каљевићи и Јован Цвијић. Стојан Чупић је из Пиве, а из никшићког краја су се доселили преци Блазнаваца, Вукомановића и Скерлића; а из Пипера Узун Мирко Апостоловић и Жујовићи.
                            Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                            Komentar


                            • #29
                              Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                              у xviii веку у србији је било много пусте земље, "пустахије". за своју питому бранковину прота матија ненадовић прича, да је у време, кад су се његови стари ту населили, тај тако богати "крај србије био готово сасвим пуст". леди монтегијева, која је 1717. год. пропутовала кроз моравску долину од београда ка нишу, пише у једном свом писму: "прешли смо пустаре српске, готово прерасле шумом, премда је земља по природи врло плодна". аустриски генералштабни капетан адам вајнгартен објавио је 1820. год. свој географско-историски опис србије, који је веома занимљив. по њему, србија је сва, сем речних долина, земља брдовита, покривена "густим и непрекидним шумама". у мачви, поред мочвара и блатишта, налазе се "често непроходне шуме". још 1829. год. бележио је ото пирх, да је од крагујевца до београда јахао три дана "кроз храстове шуме" и да шумадија још живи "старим пастирским животом". због тога, што је земља била под шумом и прилично необрађена србија још првих година xix века није имала довољно жита, него га је морала набављати. али је за то имала много стоке, а нарочито свиња, и извозила је не само у аустрију, него чак и у далмацију и на дубровник. сви познатији људи у србији с краја xviii и на почетку xix века бавили су се или непосредно сточарством или посредно као трговци, препродавци и извозници. такви су били коча анђелковић, браћа ненадовићи, радич петровић, милутин гарашанин, петар добрњац, младен миловановић, милан обреновић, карађорђе и други.

                              љ. јовановић је добро истакао још и овај моменат за стање у србији на крају xviii века. аустриско-турски ратови растерали су из те земље муслиманско становништво тако, "те се ово после никад није могло онако умножити и осилити, као пре, а тим је султановој власти овде недостајало главне подлоге на коју се она наслања".

                              ова четири основна елемента: састав становништва активног и покретног из свих наших области; затим претежно сточарско занимање становништва, које људе упућује на кретање, везе, и тражење додира трговачког и другог; огромне шуме, које су биле нека врста склоништа и опасности за турске насилнике; и најпосле релативно мали број муслиманског становништва и учинили су, да се у србији, на подручју београдског пашалука, развио више отпоран и борбен менталитет код наших људи. као што је бунтовној црној гори знатно помагала близина млетачке границе, преко које су се у невољи могли спасавати, тако је и људима из београдског пашалука добро долазила блиска аустриска међа, преко које су имали густа насеља, својих сународника. борбеном расположењу народа давала је израза и потстрека срчана хајдучија, која је у густим шумама имала све услове за пун развој.
                              Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                              Komentar


                              • #30
                                Odg: Vlasi kroz istoriju!!!

                                осамдесетих година xviii века, после дуже паузе, јавила се поново и аустриска агитација. руски успеси у рату с турцима, о којима је напред било речи, натерали су аустрију да и сама, макар и преко воље, уђе у решавање источног питања. за беч је постало јасно да је у русији на балкану добила опасног такмаца. за њу су били сви народи балкана ради исте вере, а словени још и ради исте расе. катарина ii показала је и воље и снаге да русији стави у задатак ослобађање балканског полуострва од турака и излазак на егејско и средоземно море. аустрија, после неуспеха у борби са пруском, није могла пустити да претрпи неуспехе и на балкану, на који је једном била и осетно закорачила. пруска јој није дала да постигне никакав успех у немачкој и стално се рогушила против ње. шта је сад могла да ради бечка влада? канцелар кауниц спремио је био 1771. год. савез са турском, да би спречио руско надирање. али као одговор на то могао се очекивати руски савез са пруском, који би за беч могао испасти катастрофално. с тога је аустрија доста брзо изменила свој став. кад није могла ићи против русије она се решила да иде с њом, да би стекла права на деобу добити. то је била нова политичка линија јосифа ii. год. 1780. дошло је у могиљеву до састанка између катарине ii и јосифа ii, а 1782. год., потом до савеза између русије и аустрије. база споразума била је подела интересних сфера на балкану. русија је желела да се створе на балкану две нове хришћанске државе: дакија, која би обухватала бесарабију, молдавску и влашку, и обновљена византија с престоницом у цариграду и са великим кнезом константином, унуком царице катарине, као владарем. о србији или ма којој словенској држави на балкану није било ни какве стварније комбинације. србија није била у руском плану, а бугарска се сматрала као замрла. аустрија није била за такве планове, јер би они стварно значили јачање православља и руског утицаја. с тога је она са своје стране тражила влашку до олта, никопољ, видин, оршаву и београд, а од београда најправију и најкраћу линију до мора, односно до ушћа дрима.

                                русија је наскоро потом постала агресивна и већ 1783. год. освојила је крим. понудила је аустрији и да заједнички, још те године, објаве турској рат. бечка влада одложила је то, али је одмах почела систематску агитацију по србији и босни и војничко извиђање тих области. радила је и у албанији и црној гори. аустриским властима чинили су велике услуге српски свештеници, који су желели ослобођење и радовали се савезу аустрије и русије. агитацију није било тешко спроводити. сем хришћанских симпатија на људе су тешко деловала и тешка насиља турских кесеџија. јаничари су били безобзирни и ударали су и на саме турске власти. порта је слала против њих спахије, да их обуздају, али то је србији донело само нове беде. вођа јаничара у београду дели ахмет био је и угледнији и моћнији од тамошњег паше.
                                Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                                Komentar

                                Radim...
                                X