Najava

Skupi
Još nema oglasa.

Priča o GRIFONU

Skupi
X
 
  • Filter
  • Vreme
  • Prikaži
Očistiti sve
Nove poruke

  • #16
    Odg: Priča o GRIFONU

    Postoji više mišljenja šta je to u ruci tj. iznad ruke. Prvo se postavlja pitanje da li Kibela hvata taj predmet ili ga baca i to je nesto što pravi problem u tumačenju. Mogu da kažem ono čemu sam ja najbliži u razmišljanju a to je da je taj predmet paganski trident sa detaljima koji dolaze sa dalekog istoka, konkretno Tibet. Možda zvuči šarlatanski ali eto, ako neko ima volje da se udubi u literaturu...biće mu jasnije. Ne kažem da sam u pravu ali logika me je vodila ka ovome.
    I još samo da relaksiram situaciju...Žao mi je što se čovek našao prozvanim, nije bilo upućeno ni njemu ni bilo kome. Verovatno ima razloga ali ok, ja tu ne mogu ništa. zezanje je bilo digresija na izreku DJE SI POŠO NA STENU MRAMORNU. Jednostavno, onoliko koliko ne znam o većini stvari o kojima vi pišete toliko o ovom segmentu znam. I pišem ono što znam, ne uvijam i zapitkujem jer niko ovde nije djak prvak.

    Komentar


    • #17
      Odg: Priča o GRIFONU

      Niti hvata,niti baca,,,predmet levitira nad rukom....
      Ps grifoni su čuvari grobnica i riznica,,,,,

      Komentar


      • #18
        Odg: Priča o GRIFONU

        Tako je Rajs, niti hvata niti baca. Ipak je bozanstvo.

        Komentar


        • #19
          Odg: Priča o GRIFONU


          Isto i Sumerijanci su imali svoga ,,grifona,, pod imenu Anzu



          Evrejski griffin pod imenu Ziz
          Priložene datoteke
          "Многе ствари човек памти, а једну никако да запамти, ма колико му се она понављала.
          Да он без својине улази у овај свет и без својине излази из овог света."

          Владика Николај

          Komentar


          • #20
            Odg: Priča o GRIFONU

            Orginalno postavljeno od Sergius Pogledati poruku
            Postoji više mišljenja šta je to u ruci tj. iznad ruke. Prvo se postavlja pitanje da li Kibela hvata taj predmet ili ga baca i to je nesto što pravi problem u tumačenju. Mogu da kažem ono čemu sam ja najbliži u razmišljanju a to je da je taj predmet paganski trident sa detaljima koji dolaze sa dalekog istoka, konkretno Tibet. Možda zvuči šarlatanski ali eto, ako neko ima volje da se udubi u literaturu...biće mu jasnije. Ne kažem da sam u pravu ali logika me je vodila ka ovome.
            Sergiuse i ostali, da ne skrenemo sa teme mnogo, ali bih Vas zamolio da pronađete negde nešto o ovoj fotografiji. Gde je, ko i kada ovo naslikao, skicirao .....ili tome slično? Neki bar podaci približniji o samo ovoj fotografiji ako možete da nešto pronađete.
            Izvinjavam se mojim pitanjem,a Vi vozite dalje. Postaje sve interesantnije i vredi nešto novo naučiti naravno.
            Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

            Komentar


            • #21
              Odg: Priča o GRIFONU

              Ne znam ko je ovo nacrtao ali svakako nije Kibela u originalnom izdanju. Ovo je pretrpano simbolima, tendenciozno i ezotericno. S obzirom na vremenski period kojim je kult Kibele obozavan, tesko je reci sta je ono pravo. Peti vek pre Hrista? Negde sam procitao da je izvorno Kibela tracka boginja. Ko bi ga znao...Da povezes sve, jedan zivot je malo.

              Komentar


              • #22
                Odg: Priča o GRIFONU

                Ova ilustracija prikazuje Kibelu, ovde zvanu Sirijska boginja, obučena kao sveštenica. Monfakon je opisuje na sledeći način: „Na glavi nosi episkopsku mitru, ukrašenu dole kulama i tornjevima. Iznad kapija grada je mesec dana, a iznad zidova kruna zraka. Boginja nosi višak, sličan onom koji imaju sveštenici, a preko njega tuniku koja pada na noge. Na rizi, duž granice, postavljeni su znaci zodijaka. Sa obe strane figure sedi na lavu. U levoj ruci ima timpanon, ili Sistrum, Distaff, Caduceus. U desnoj ruci srednjim prstom drži munju i u istoj ruci - životinje, insekte i, koliko možemo pretpostaviti, cveće, voće, luk sa tobolanom, baklju i kosu. Lokacija statue je nepoznata, a kopiju je reprodukovao Montfacon na crtežima Pirro Ligorio. (prevod je sa Google. Translate)
                "Многе ствари човек памти, а једну никако да запамти, ма колико му се она понављала.
                Да он без својине улази у овај свет и без својине излази из овог света."

                Владика Николај

                Komentar


                • #23
                  Odg: Priča o GRIFONU

                  Bernard de Montfacon je objavio knjigu ,, Les dieux des Grecs & des Romains,, — Paris, 1722
                  "Многе ствари човек памти, а једну никако да запамти, ма колико му се она понављала.
                  Да он без својине улази у овај свет и без својине излази из овог света."

                  Владика Николај

                  Komentar


                  • #24
                    Odg: Priča o GRIFONU

                    Orginalno postavljeno od Okitrip Pogledati poruku
                    Ova ilustracija prikazuje Kibelu, ovde zvanu Sirijska boginja, obučena kao sveštenica. Monfakon je opisuje na sledeći način: „Na glavi nosi episkopsku mitru, ukrašenu dole kulama i tornjevima. Iznad kapija grada je mesec dana, a iznad zidova kruna zraka. Boginja nosi višak, sličan onom koji imaju sveštenici, a preko njega tuniku koja pada na noge. Na rizi, duž granice, postavljeni su znaci zodijaka. Sa obe strane figure sedi na lavu. U levoj ruci ima timpanon, ili Sistrum, Distaff, Caduceus. U desnoj ruci srednjim prstom drži munju i u istoj ruci - životinje, insekte i, koliko možemo pretpostaviti, cveće, voće, luk sa tobolanom, baklju i kosu. Lokacija statue je nepoznata, a kopiju je reprodukovao Montfacon na crtežima Pirro Ligorio. (prevod je sa Google. Translate)
                    Ono što reče Sergius: Da povežeš sve jedan je život mali.
                    Pa ipak, ako se iko može ravnati po ovoj ilustraciji i iz ove ilustracije izvesti nekakve zaključke, prvo je i neophodno videti: Ko je tu ilustraciju naslikao?
                    Ko je bio Pirro Ligorio?

                    Citat:
                    Пирро Лигорио је био италијански архитекта, сликар, антикваријат и дизајнер башта током ренесансе. Радио је као папински архитект Ватикана под папа Павлом ИВ и Пиом ИВ., Дизајнирао фонтане у Вили д'Есте у Тиволију за кардинала Иполита ИИ д'Есте и служио као антички антиквар у Ферару.

                    1. Ako je radio za papu, onda je sasvim jasno šta sve iz papske kuhinje može da se skuva.
                    2. O Bernardu de Montfaconu takođe ne trebamo trošiti reči, dovoljno je pogledati čime se bavio: Бернард де Монтфауцон, О.С.Б. био је француски бенедиктински монах из Конгрегације Светог Маура. Био је проницљив научник који је основао дисциплину палеографије, као и уредник радова Цркава отаца. Сматра се једним од оснивача модерне дисциплине археологије.

                    3. I jedan i drugi su deo korpusa Anglosaksonske moderne "istorije" i samim svime je sve rečeno. Iluzorno je uopšte se baviti , sukobljavati ili komentarisati bilo čije nekakve ilustracije koje potiču iz 16 - 17 veka.
                    Ne zna se ko se više trudio u srednjem veku da veliča njihovu superiornost , anglosaksonci, francuzi ili Grci?
                    Svi su redom prisvajali antička božanstva, antičke idole,....... ili sve sveli u dva pravca. Ili su ih poistovetili sa njihovim ili su ih degradirali u njihovom izvornom značenju da se opet svede na ono Sergiusovo: Dva života nam je malo da taj Gordijev čvor razvežemo.
                    I da, na samom kraju moj komentar: Kibela je bila Tračka boginja a ne nkakva Frigijska ili ma čija druga, što se može videti. Kao jedan detalj pokušaja nekakvog kontinuiteta , po ugledu na Kibelu Vam je ona "nazubljena kruna", na glavi rimskog Cara Trajana, a što ćete videti na skoro svim kovanicama tog istog Trajana. Svi su oni redom koristili i pokušavali da svoju ličnost u tim vremenima poistovete sa , pre svega Tračkim božanstvima i nekim detaljima koji su krasili ta božanstva. Toliko o tome od mene.
                    Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                    Komentar


                    • #25
                      Odg: Priča o GRIFONU

                      Pa sta bi sa nastavkom? Uzgred srecan vam Bozic....

                      Komentar


                      • #26
                        Odg: Priča o GRIFONU

                        Orginalno postavljeno od Dusan silni Pogledati poruku
                        Pa sta bi sa nastavkom? Uzgred srecan vam Bozic....
                        Ha, dobro si primetio.
                        Priča o Grifonu je mnogo kompleksnija nego li se nešto eto pronašlo po netu o Grifonima. Što se mene tiče, čekao sam da članovi ovog foruma malo i sami promozgaju i povežu neke stvari. Onda kada budem imao više vremena za studioznija pisanja, onda ću , bar štio se tiče mene da nastavim tamo gde sam stao. Za sada, tema je otvorena pa cepajte sami.
                        Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                        Komentar


                        • #27
                          Odg: Priča o GRIFONU

                          Orginalno postavljeno od Dusan silni Pogledati poruku
                          Pa sta bi sa nastavkom? Uzgred srecan vam Bozic....
                          Uzgred Dušane silni, ne otkrivaju se na ovome foumu baš sve tajne i sva znanja i saznanja, uvek tako otvoreno i javno. Bar što se tiče mene. U koliko bi se sve baš tako dešavalo, onda bi gro članova foruma i gro tragača, plandžija, stručnjaka za prokletstva, vračara, gatara i takvima sličnima (posebno nekim turskim znalcima), koji prodaju maglu ljudima, davno zatvorili svoje "radnje".
                          Ovako, neke stvari ostaju po malo nedorečene i ostavljene na razmišljanje Vašim glavama ali i stepenu Vašeg obrazovanja te veoma složene analitike svega što se kroz tragačke priče i pričice provlači kao magla. Magla koja ne dozvoljava da se baš sve vidi i baš sve zna i gde istina nije baš svakome dostupna u koliko se sam ne potrudiš već samo slušaš neke bajke o Martinima i Vlčanima.
                          Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                          Komentar


                          • #28
                            Odg: Priča o GRIFONU

                            Ma ok , nego vidim da se ukopase u mestu... ima razne teme , razne price ... ja nesto slabo znam price . Mada nije da neznam , pokusavam malo da povezem sam svasta nesto ... al to slabooo ide ... jedino mogu da nanjusim teren al obicno nema nista .. ili ako ima pokupi drugi...ahahahah

                            Komentar


                            • #29
                              Odg: Priča o GRIFONU

                              Orginalno postavljeno od Dusan silni Pogledati poruku
                              Ma ok , nego vidim da se ukopase u mestu... ima razne teme , razne price ... ja nesto slabo znam price . Mada nije da neznam , pokusavam malo da povezem sam svasta nesto ... al to slabooo ide ... jedino mogu da nanjusim teren al obicno nema nista .. ili ako ima pokupi drugi...ahahahah
                              Ma pokupe većina njih koji se hvališu - Stojković Milenka. Na prste jedne ruke možeš da nabrojiš one koji su se nešto sitnije možda ovajdili od ovoga. Mnogi sebe samo hvale, mudruju i filozofiraju. Ne obraćaj mnogo pažnje na sve to i gradi sebe pre svega u znanju. Ako imaš nekog znanja koliko toliko, onda ćeš na nekim eventualnim lokacijama sam svojom glavom eventualno pronaći rešenje. ovo ti je kao svaki drugi posao. Ili znaš da ga radiš ili ne znaš? Trećega ovde ili sredine nema Dušane silni.

                              Kad dođe vreme propevaće se o tim Grifonima.
                              Čoveku su potrebni i prijatelji i neprijatelji da bi ga ranili: jedni da ga kleveću drugi da mu to jave

                              Komentar


                              • #30
                                Odg: Priča o GRIFONU

                                Da se vratim na temu o grifonu , sta je u stvari grifon ? Mitolosko bice predstavljeno spojem dve vrlo vazne zivotinje . Lav kao car svih zivotinja na zemlji i Orao kao car svih nebeskih /vazdusnih zivotinja/ ptica ... Dovodi se u vezu sa Cuvarima /strazarima( sama pozicija grifona na fasadama , na crkvama itd je ili iznad vrati ili u paru , po jedan sa svake strane vrati ) , znaci snagu i perfektnost ...
                                Proizvoljno mogu da zakljucim da su Cuvari neceg , sad me misao odvede na film Indijana Dzons i zavetni kovceg ... dal su mozda grifoni ili neke stilizovane sfinge koje vrhovima krila dodiruju okrugli predmet (krug/ savrsenstvo)... definitvno CUVARI....
                                Ako gresim ispravite me ...
                                Ja koliko mogu trudim se da doprinesem raznovrsnosti informacija , nov sam , pocetnik al niko se naucen nije rodio!

                                Komentar

                                Radim...
                                X