Smatra se da je Negotin neselje koje je nastalo u vreme pada srpske despotovine pod vlast Turaka, 1459.godine. Me|utim, najstariji do sada poznati pisani istorijski izvori o Negotinu i Krajini poticu iz turskih popisnih knjiga Vidinskog sandžaka iz XVI veka. Negotin je 1530.godine, na osnovu tih izvora, bio malo seosko naselje sa 55 kuca.

POREKLO IMENA - LEGENDE

O postanku Negotina ima više legendi. Jedna od njih je i ova:
U današnjem Malom selu (jedan od najstarijih delova Negotina) naselio se neki Negota sa ženom Tinom, porodicom i stadima ovaca, jer je okolina bila bogata bujnom pašom, a okolo dolini su se nalazile šume i šumarci. Oko njihovog stana za ovce stvaralo se postepeno naselje i od njihovih imena Nego i Tina, nastalo je ime Negotin.
Druga legenda kaže da su u staro vreme dva velikaša zidali gradove, jedan gde je Negotin, drugi na brdu blizu sela Vidrovca (današnje razvaline Vidrov grada). Kad su završili radove, tada je onaj s brda rekao onom u dolini: “Ja sam bolji grad nacinio, nego ti!” Od “nego ti” postalo je ime Negotin.

NEGOTINSKA KRAJINA U XVIII VEKU

Sva obeležja tipicnog sela Negotin ima do prve polovine XVIII veka. Znacajnije promene statusa Negotin beleži u vreme austrijske okupacije (1718-1739) kada, po popisu iz 1736.godine, dostiže sto kuca. Sa porastom stanovništva Negotin dobija i veci vojni znacaj. Izgradnjom raznih odbrambenih objekata Austrijanci od Negotina stvaraju naselje koje ima status utvrdene varoši. U vreme austrijske vladavine prvi put se zvanicno upotrebljava naziv KRAJINA. U mapama je obeležen Krajinski Dištrikt koji tada ima 32 naselja.
Turci u Krajini ponovo uspostavljaju vlast 1739.godine, ali i oni nastavljaju utvrdivanje Grada tako da je Negotin i u turskim vojnim planovima sacuvao, pa cak i povecao, vojno-strateški zna caj. U drugoj polovini XVIII veka oblasti Krajine i Kljuca pred-stavljaju s ultanijin feud (pripadaju sultanovim kcerima) i kao takve cine oblast s a izvesnim ste-penom autonomije jer u njima nisu sudili Turci nego srpski knezovi.
Prava i povlastice koje je Krajina stekla nakon austrijske okupacije 1739.godine Turci su postepeno ukidali. To je jedan od razloga da su u vreme austrijsko-turskog rata (1788-91). krajinski kneževi pomagali Austriju šaljuci odrede dobrovoljaca. Turska vojska napušta Negotin 1789.godine, ali ni austrijska uprava ne traje dugo. Nakon Svištovskog mira, 1791.godine, Krajina je ponovo ukljucena u sastav Vidinskog sandžaka, kojim tada upravlja odmetnik od sultana Pazvan-oglu.


Austougarska karta Negotinske Krajine iz XVIII veka

Austougarska karta Negotinske Krajine iz XVIII veka