NERVA od 96. do 98. godine.
Car Nerva (Marcvs Cocceivs Nerva) rodio se 26. godine u porodici pravnika u umbrijskom gradu Narni. Pre nego što je postao car, dva puta je biran za konzula, 71. godine u vreme vladavine cara Vespazijana i 90. godine u vreme vladavine njegovog sina Domicijana. Nerva je bio čestit starac i veoma uticajan senator, pa su ga posle ubistva Domicijana, na opšte zadovoljstvo naroda i senata, izabrali za cara. Uvodi najoštrije mere protiv doušnika, zbog kojih su mnogi čestiti građani stradali od njegovog prethodnika cara silnika Domicijana. Ukida zakon o uvredi veličanstva i zaklinje se da za vreme njegove vladavine, ni jedan senator neće biti na smrt osuđen, čega su se posle njega držali svi docniji carevi iz dinastije Antonina. Za razliku od svojih apsolutističkih prethodnika, Nerva je bio više otac domovine, nego gospodar Carastva. Svima koji mu dolaze u audijenciju na tu promenu skreće pažnju, stavljajući nad ulazom u carski dvor natpis: “Državna palata”. Kako je bio bez potomstva, adoptirao je u oktobru 97. godine proslavljenog vojskovođu Marka Ulpija Trajana, odredivši ga za svog naslednika. U vreme njegove vladavine poznati rimski istoričar Tacit objavljuje svoja dela Germanija i Agrikola, koja su veoma značajna izvorna gradja za događaje iz toga vremena. Nerva je umro 25. januara 98. godine u 72. godini života.
Novac cara Nerve kuje se u kovnici Roma i u nekoj od maloazijskih kovnica. Kuje zlatne aureuse i kvinare, srebrne cistofore, denare i kvinare, bronzane sestercije, dupondije, ase i kvadranse.
U kolonijama se kuju: u Cezareji srebrna drahma, u Aleksandriji bilon tetradrahma i u Antiohiji provincijski bronzani novac.