IMG_1699.jpg IMG_1698.jpg IMG_1696.jpg
Ramonda nathaliae (Natalijina ramonda, kolačić ili cvet feniks) je endemska biljka centralnog Balkana iz porodice Gesneriaceae. Ostatak je suptropske flore Evrope i Mediterana, najverovatnije afričkog porekla. Veoma je slična biljci Ramonda serbica za koju se smatra da se od vrste Ramonda nathaliae odvojila u samostalnu vrstu. Biljku je 1884. godine u okolini Niša otkrio doktor Sava Petrović, dvorski lekar kralja Milana Obrenovća, i dao joj ime po kraljici Nataliji.
Ramonda nathaliae je višegodišnja, zimzelena, zeljasta biljka.
Biljka ima snažan rizom.
Listovi su joj skupljeni u prizemnu rozetu, eliptično-jajastog do jajastog oblika, sa izraženom lisnom drškom. Po obodu su pravilno i sitno nazubljeni. Na gornjoj strani listova se nalaze razređene braonkaste dlake dok se na ivici listova, donjoj strani duž nerava i lisnoj dršci nalaze dugačke braonkaste dlake.
Cvetna drška izlazi iz centra rozete i visoka je do 10 cm sa 1—3 ređe 4—5 cvetova. Krunica je uglavnom tamno ljubičasti, ređe bele boje; tanjirastog oblika sa narandžastom osnovom. Najčešće je sastavljena od 4, a ređe od 5—6 kruničnih listića.
Plod je čahura sa velikim brojem sitnih semena.
Za ovu biljku je karakteristična i pojava da i ukoliko se potpuno osuši može ponovo da oživi ukoliko se zalije. Ovu mogućnost da se iz stanja anabioze ponovo vrate u život poseduje veoma malo biljaka cvetnica. U Evropi sem vrsta roda Ramonda samo još dve cvetnice mogu da se povrate iz anabioze (Haberlea rhodopensis i Jankaea heldreichii).Stanište ove biljke su pukotine krečnjačkih stena na nadmorskoj visini od 350—2150 m.
Ramonda nathaliae je endemit centralnog dela Balkanskog poluostrva. U Srbiji se javlja na Suvoj planini (Trem, Mosor, Sokolov kamen, Goleš), u Jelašničkoj klisuri (Radovanski kamen, iznad sela Jelašnica), u Sićevačkoj klisuri (Oblik iznad sela Ostrovica).
Ramonda nathaliae se nalazi na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena zakonom kao prirodna retkost.