Krajina negotinska: jedan komad zemlje izmedu Timoka, Dunava, Kljuca i Porecke planine. U Krajini (onuda ljudi ne kažu Krajina Negotinska, nego samo Krajina: zašto oni i ne cuju da ima Krajina i u Bosni, kao i Bošnjaci što ne cuju za ovu Krajinu), ima oko pedeset sela, no nisu sva Srpska nego ima i Vlaškije, Srbi u Krajini govore: zajac, ocat, željezo, grnac, dree (aljine) grajati (mesto govoriti), kožina (mesto koža) ni mesto nam, n.p. Da nisi ti živ gospodaru (mesto da si nam živ). U Krajini je varoš (i mali gradic što je zidao Pasmandžija) Negotin (dva sata od Dunava i od Timoka), stare zidine Praovo (na Dunavu), izvor Caricina (od prilike sat i po od Dunava i malo manje od Negotina), reka Zamna, mali namastiric baš kod Negotina)...
Ovako je pisao Vuk Karadžic 1813, medjutim tragovi ljudi na avim prostorima sežu daleko u prošlost.

Tragovi neolitskog coveka, pronadeni na obali Dunava u selima Prahovo, Dušanovac i Radujevac, svedoce da je teritorija današnje Negotinske krajine bila naseljena još u kameno doba. Rezultati proucavanja arheološkog materijala nadenog u Lepenskom viru govore da su još pre više od šest hiljada godina na obalama Dunava u Ðerdapu i njegovom neposrednom zaledu živeli ljudi cija je materijalna kultura bila na zavidnoj visini. Mnogo je naroda kroz minule vekove živelo na današnjem istoku Srbije beležeci napredak, razvoj, nestajanje svojih civilizacija. Podaci o njima prekriveni su maglom vremena, ali ono što se pouzdano može tvrditi je da je Negotinska krajina, kao neposredno zalede Ðerdapa, bila vazda u prošlosti most, a sam Ðerdap kapija tog mosta izmedu Vlaške nizije i Timocke doline, odnosno Balkana.

U vreme velikih seoba naroda, sa istoka su prodirala ratnicka plemena i nije teško zamisliti pustoš koja je ostajala u predelu sadašnje Krajine posle svake vojne najezde.
Iliri i Tracani ( Tribali ) se smatraju prvim stanovnicima Podunavlja. Ali zna se da su na prostoru Negotinske krajine svoj trag ostavili i Kelti ( Skordisti), došljaci iz Dakije : mezijska plemena Celegari i Timaci (po kojima je reka Timok, verovatno, dobila ime).
Rimljani su u prvom veku nove ere potisli Dacane, ali su tokom narednih vekova, sa promenjivom ratnom srecom, sadašnju Istocnu Srbiju ( ondašnju provinciju Meziju ) branili od Gota, Sarmata, Slovena ...

Vizantijski vladari, nemocni pred najezdom, menjaju taktiku prema napadacima. Justinijan I dozvoljava nekim slovenskim plemenima da nasele predele od Morave do Crnog mora. Na teritoriji današnje Negotinske krajine i duž Timoka prvi od Slovena naseljavaju se plemena NEGOCI I TIMACI cime zapocinje slovenska istorija ovih krajeva.
Burna srednjovekovna istorija sadašnje Krajine obeležena je borbom za prevlast izme|u Vizantije i Bugara, a pod uticaj Srbije ovi krajevi dolaze tek u vreme kralja Milutina, pocetkom XIII veka.