Pocetkom VII veka Vizantija je bila potisnuta sa Dunava, kada Avari i Sloveni prelaze Dunav i naseljavaju Balkansko poluostrvo. U IX veku dolazi do jacanja bugarske drzave, a bugarska administrativna vlast predstavlja svojevrsni otpor Vizantiji. Krajem IX veka dolazi do pokrstavanja stanovnistva ove oblasti. Iz tog vremena poznat je episkop moravski Agaton. Sredinom X veka spominje se knezevina Morava koja se nalazila u slivu reka Velike Morave, Mlave i Peka.
U XII veku Branicevo je pod vlascu Vizantije i cesto se spominje kao uzrok vizantijsko-ugarskih sukoba. Zahvaljujuci svom geostrateskom polozaju, Branicevo u XII i prvim decenijama XIII veka dozivljava procvat i postaje vazan trgovacki centar. Devedesetih godina XIII veka, nakon pobede kralja Dragutina i Milutina nad tatarskim vazalima Drmanom i Kudelinom, 1291. godine Branicevo ulazi u sastav srpske drzave.
Nakon smrti cara Dusana Branicevom su 1361. g. zavladali Rastislalici. Godine 1379. knez Lazar je pobedio Rastislalice i podigao manastir Gornjak (1379-1380). Tada je nastao i citav niz drugih manastira u ovom kraju.
Nalazeci se u neposrednoj blizini Smedereva, Branicevo ima znacajnu ulogu za vreme Despotovine , Padom Smedereva 1459. g. i ova oblast potpada pod tursku vlast.
Vredna arheoloska zbirka orudja, oruzja, nakita , novca i posudja, svedoci nam o burnim istorijskim dogadjajima tokom ovog perioda.