KLAUDIJE od 41. do 54. godine.
Car Klaudije (Tiberivs Clavdivs Caesar Avgvstvs Germanicvs) je mlađi sin Nerona Klaudija Druza i Antonije, rođen 1. avgusta 10. godine pre n.e. u današnjem Lionu, tadašnjem Lugdunumu. On je mlađi brat Germanikov koji na vlast dolazi tek u pedesetim godinama života, jer je zbog slabog zdravlja i telesnih mana dugo bio van političke scene.
Kada su pretorijanci ubili Kaligulu, izabrali su Klaudija za cara zbog uspomene na njegovog brata Germanika - miljenika vojnika.
Bio je razborit i sposoban vladar. Počinje centralizaciju državne uprave, koju poverava oslobođenicima. U njegovo vreme Rimljani konačno osvajaju Britaniju, gde 43. godine car lično komanduje legijama prilikom zauzimanja Kolčestera. Afrička Mauritanija se priključuje carstvu podeljena na dve carske provincije. Maloazijske pokrajine Pamfilija i Lokija godine 43. postaju carske provincije. Iste godine car započinje uređenje rimske pomorske luke u Ostiji na ušću Tibra. Najzad je i kraljevina Trakija vekovima vazal i saveznik Rimljana godine 46. postala rimska provincija. Car je 47. godine priredio stogodišnje igre (Lvdi Saecvlares) skromno obeleživši 800 godišnjicu od osnivanja Rima (753. godine pre n. e. je predanju je osnovan Rim, ter kada se tome broju doda godina 47. nove ere to je osma stogodišnjuca utemeljenja grada). Godine 48. Klaudije se ženi svojom bratanicom - Agripinom i angažuje poznatog filozofa Seneku, da njegovog usvojenika Agripininog sina Nerona, pripremi za preuzimanje carskog dostojanstva.
Godine 51. uspešno ratuje protiv Parćana istočnih suseda Rima. Car Klaudije je umro 13. oktobra 54. godine nove ere, verovatno otrovan od žene Agripine mlađe, da bi na vlast dovela svoga sedamnaestogodišnjeg sina Nerona, pastorka Klaudijevog.
Kuje novac u kovnicama: Roma, Efes i Cezareja. To su zlatni aureus i kvinar, srebrni cristofor kovan u Efesu, didrahma kovana u Cezareji i denar, zatim mesingani sestercij i dupondij i bakarni as i kvadrans.
Posle njegove smrti kuju se konsekrativni aureusi i denari u vreme Nerona, zatim sledi ponovno (restitutivno) kovanje sestercija, dopundija i asa u vreme caraTita i sestercija i asa u vreme cara Domicijana.
Sa likom cara Klaudija I kuje se u provincijskim kovnicama bakarni novac u Ahaji, Joniji ( Milet), Frigiji i egipatskoj Aleksandriji. U njegovo vreme počinje i kovanje tetradrahmi u Aleksandrijskoj kovnici u Egiptu, čije kovanje se nastavlja sve do vremena Konstantina Velikog, kada u Aleksandrijskoj kovnici definitivno prestaje kovanje tada već bilon tetradrahme ( 4 drahme od lošeg srebra).