PERTINAKS od 1. januara do 28. marta 193. godine.
Car Pertinaks (Publivs Helvivs Pertinax) rodio se 1. avgusta 126. godine u Albi Pompeji kao sin oslobođenika. Bio je najpre trgovac, pa učitelj gramatike, da bi se najzad opredelio za vojnički poziv. Kao centurion zbog ispoljene hrabrosti i srećnih okolnosti, dobija položaj zapovednika vojske u Germaniji, a odatle kao sposobnan vojskovođa odlazi za namesnika u Meziju, Siriju pa u Britaniju.
Bio je na dužnosti gradskog prefekta u Rimu, kada su ga pretorijanski zaverenici 1.januara.193. godine u 66-oj godini života imenovali za cara.
Za vreme kratkotrajne vladavine pokazao se izvanrednim carem. Lična skromnost nije mu dozvoljavala da uživa u raskoši kojom se bio okružio Komod, pa je sve to rasprodao i prilično sredio finansijske prilike u državnoj kasi. Želeo je da stane na put samovolji pretorijanaca te im je branio da nose oružje van službe, a bio je pristao i na podelu vlasti sa Senatom. Ženi nije dozvoljavao da nosi titulu Avgvsta (uzvišena) ni sinu titulu Caesar, jer je tražio da to i zasluže. Njegova štedljivost najviše je smetala pretorijancima koji su ga najzad 28. marta 193. godine posle samo 87. dana vladavine, provalivši u dvor ubili i glavu mu natakli na koplje, te je poneli u svoj tabor.
Novac sa njegovim likom kuje se u rimskoj kovnici.
To su raritetni: zlatni aureus, srebrni denar, mesingani sestercij i dupondij i bakarni as.
Pored kovanja za života postoje i raritetna konsekrativna kovanja za vreme vladavine Septimija Severa. Na njima je aversni natpis: Divvs Pert Pivs Pater. Ova kovanja su pravi unikati bez obzira na metal od koga su kovani.