DIDIJE JULIJAN od 29. marta do 2. juna 193. godine.
Nakon ubistva Pertinaksa, pretorijanci pohlepni na novac reše da provere koliko vredi carski tron, pa odluče da carsku titulu ponude na javnoj licitaciji onome ko im da više.
Stari i bogati senator Didije Julijan (Marcvs Didivs Servvs Julianvs) lakom na carsko dostojanstvo, pošao je sa njima u tabor gde je u licitaciji sa Pertinaksovim tastom Sulpicijanom kupio krunu plativši svakom pretorijancu po 25.000 sestercija. Tako je od pretorijanaca 29. marta 193. godine izabran za cara. Narod je bio nezadovoljan ovim izborom, a Senat ga je nerado potvrdio, prinuđen da i njegovoj častoljubivoj ženi Manliji Skantiliji da titulu Avgvsta.
Saznavši da su pretorijanci u Rimu za tri meseca ubili dva cara, vojska u pokrajinama ističe kao kandidate za carski presto svoje vojskovođe. U Panoniji i Iliriji, gde je nekada zapovedao Pertinaks, vojnici izviču za cara Septimija Severa, u Britaniji Klodija Albina, a u Siriji Pescenija Nigera.
Septimije Sever sklapa primirje sa Albinom, pa sa panonskim i rajnim legijama kreće na Rim. Didije Julijan, osetivši da je u bezizlaznoj situaciji, šalje pretorijanskog prefekta u tabor Septimija Severa, da mu bez borbe ponudi carsko dostojanstvo. Sever, kao Pertinaksov ratni drug sa dunavskog limesa, to ne prihvata, ubija pretorijanskog prefekta i traži od Senata i građana Rima, da mu izruče ubice Pertinaksove. Oni u strahu od panonske vojske ubijaju u postelji Didija Julijana 2. juna 193. godine, posle samo 66 dana kukavne vladavine.
Didije Julijan kovao je novac samo u kovnici Roma. To su raritetni: zlatni aureus, srebrni denar i mesingani sestercij i dupondij.