PESCENIJE NIGER od 193. do 194. godine.
Car Gaj Pescenije Niger (Caivs Pescennivs Niger) rođen je u Italiji u Akvini negde između 135. i 140. godine, pa je kao Italik u samom Rimu imao dosta svojih simpatizera. Sirijske legije, kojima je od 190. godine bio zapovednik, proglasile su ga za cara u junu 193. godine. Dok je Septimije Sever bio u pohodu na Rim, Nigeru su se priključile i vojne jedinice u Bizantu, kada je sa svojim sirijskim legijama preko moreuza krenuo iz Azije prema evropskom delu carstva.
Sukob između njega i Severa bio je neminovan. Sever ga je najpre potisnuo iz Evrope, goneći ga pređe u Aziju, gde ga pobedi kod Kizika i Nikeje, posle čega se ovaj utvrdio kod Isa, gde je došlo do odlučne bitke u kojoj opet pobeđuje Sever. Niger je kod Antiohije uhvaćen u bekstvu i pogubljen u aprilu 194. godine.
Sever njegovu glavu pošalje u tabor pred Bizant, nebi li mu se grad predao. Bizant mu pruža žilav otpor sve do 196. godine, kada su branitelji bili glađu prisiljeni na predaju.
Haos u Carstvu nastao posle Komodove smrti prekida stogodišnju centalizaciju kovanja novca u Rimu, koju zavodi Vespazijan. Carevi ponovo kuju novac u provincijama, sve dok Septimije Sever kao novi gospodar Carstva, nije ponovo zaveo centralizaciju kovanja novca u dve carske kovnice Rimu i Antiohiji.
Niger je u antiohijskoj kovnici iskovao raritetne zlatne aureuse i srebrne denare.