KLODIJE ALBIN od 195. do 197. godine.
Car Klodije Albin (Decimvs Clodivs Septimivs Albinvs) je, kao i Septimije Sever, rodom Afrikanac. U vojsci je brzo napredovao iako je bio blage naravi. U vreme Pertinaksove smrti bio glavni zapovednik britanske vojske, gde su ga u proleće 193. godine izvikali za cara. Klodije Albin je u vremenu od 193. do 195. godine, bio saveznik Septimija Severa, koji ga je nakon pobede nad Didijem Julijanom, da bi imao siguran i miran zapadni deo Carstva, pre polaska u rat sa Nigerom, proglasio za cezara i kovao u Rimu novac sa njegovim likom.
Po nagovoru rimskog Senata, računajući na podršku vojske u Galiji i Španiji, Klodije Albin se 195. godine proglasio za cara, zbog čega je zaratio protiv Septimija Severa, koji ga u bici kod Liona (Lugdunum) pobeđuje, i, nakon njegovog bezuspešnog pokušaja samubistva, naređuje da mu se odrubi glava. Septimije Sever 19. februara 197. godine postaje jedini gospodar Carstva.
Albin je kao cezar od 193. do 195. godine kovao zlatne aureuse i kvinare, srebrni denar, mesingane sestercije i bakarni as. Natpis na aversu je: D Cl Sept Albin Caes. Novac iz ovog perioda je prilično redak i kovan je u kovnici Roma.
U vreme dok je bio car od 195. do 197. godine kuje zlatni aureus, srebrni denar i bakarni as koji je pravi unikat. Ovaj novac se kuje u kovnici Lugdunum (Lion). Natpis na aversu u ovom periodu je: D Cl Sep Alb Avg.